U organizaciji Hrvatske dimnjačarske udruge i agencije Avrion events16. i 17. veljače 2012. u hotelu Bluesun Kaj u Mariji Bistrici održana je 4.KONFERENCIJA DIMNJAČARA HRVATSKE. Konferencija se održala pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. I ova četvrta po redu uspješna konferencija dimnjačara Hrvatske svojim sudionicima, predavačima i sponzorima opravdala je svoje održavanje. Uz brojne sudionike iz Hrvatske, i ove godine su se konferenciji odazvali i sudionici iz regije što pokazuje koliko je bitna suradnja i razmjena iskustava dimnjačara i prateće industrije u cijeloj regiji. Konferencija je nastala idejom o godišnjem okupljanju struke te stanjem u dimnjačarstvu i potrebom za dodatnom edukacijom kroz upoznavanje s novim zakonskim regulativama, s pravilima struke i europskim normama te upoznavanjem s novim tehnologijama dimnjaka, ložišnih uređaja i upotrebe u radu.
Nakon uvodnog govora gospodina Zdravka Šenjuga iz Hrvatske dimnjačarske udruge, sudionike su pozdravili ispred Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske g. Nikola Turkalj i ispred Hrvatske stručne udruge za plin g. Josip Friščić. Već u prvom izlaganju g. Zdravka Šenjuga pod nazivom Zakon o dimnjačarstvu i pravila struke dotakla se goruća tema dimnjačarstva. Već godinama se radi na tome da se konačno donese Zakon, čiji prijedlog je već bio poslan na više adresa, ali bez odaziva nadređenih. Zbog propisa kojima se marginalizira struka Hrvatska dimnjačarska udruga je u suradnji HOK-om pokušala napraviti prijedlog Zakona, no i to je ostalo samo na pokušaju. G. Šenjug je rekao: „HDU će pripremiti prijedlog novog Zakona o dimnjačarstvu na bazi već postojećih primjera iz našeg susjedstva. Potražit ćemo suradnju svih koji nam mogu kvalitetno pomoći.“. Nevjerojatno je kako se u tehničkom propisu za dimnjake, spominje dimnjak, ali ne i dimnjačar! U predstavljanju Zakona o dopuni Zakona o zapaljivim tekućinama, kojeg je umjesto spriječenog g. Veselka Brkića iz Međimurje plina održao g. Šenjug, ističe se kako je Zakon izuzetno zanimljiva tema jer se u tom Zakonu prvi puta spominje dimnjačar. Za dimnjačare je najzanimljiviji člana k 9. Zakon kojim je jasno propisana potreba za tehničkom dokumentacijom bilo da se radi o novoj plinskoj instalaciji ili rekonstruiranoj plinskoj instalaciji. Zakon također obvezuje operatora da kod zamjene plinomjera mora izvršiti pregled plinske instalacije u građevini ili dijelu građevine za stanovanje i to najmanje jednom u 10 godina ako drugim propisom nije određen kraći rok. Ako se sada ponovo pogleda stavak (6), alineja (6) članka 9. Zakona jasno se može uočiti da uvjet za zatvaranje plina do otklanjanja propusnosti i neispravnosti može odrediti dimnjačar, serviser ili ispitivač plinske instalacije na osnovu nalaza servisera i/ili dimnjačara. Dimnjačarima je dana velika obveza ali i odgovornost. Također Zakon kaže da je stranka dužna omogućiti dimnjačaru nesmetano ispitivanje plinskih instalacija, jer u protivnom može biti kažnjena s 3.000,00 – 10.000,00 kuna. Nakon predstavljanja zakona, primjenu pravilnika HSUP 601.111 u praksi prezentirao je predstavnik Gradske plinare Zagreb g. Dubravko Duvančić. Krajem 2011. od MUP-a je dobivena suglasnost za primjenu Pravilnika Napomenuo je kako GPZ ima 270.000 korisnika, a godišnje ispitaju instalacije cca 60.000 korisnika, te kako se donošenjem i primjenom nove zakonske i podzakonske regulative ipak podigla svijest korisnika koji sve više angažiraju ovlaštene osobe (dimnjačar, serviser, plinoinstalater) za otklanjanje neispravnosti što bitno poboljšava sigurnost sustava. Sudionicima se tada obratio i g. Nikola Turkalj iz MUP-a s molbom dimnjačarima da se obrate MUP-u za sve nepravilnosti koje zateknu na terenu, a ugrožavaju sigurnost građana. Inspekcijska tijela tada idu u nadzor i sankcioniraju prekršitelje. rekao je kako „ Korisnici moraju shvatiti da moraju poštovati zakone“. Dimnjačar Nikica Tomešić u svojoj prezentaciji Opažanja pri odvodu kondenzata iz dimnjaka predstavio je slučaj u kojem je biološki nusprodukt zaustavio odvod kondenzata iz dimnjaka i dotakao se mogućih uzroka i posljedica. Rekao je kako je 90 % problema na terenu s odvodom kondenzata, a ne nusproduktima sagorijevanja. Predstavnik sponzora Bosch-a i tvrtke Centrotherm iz Njemačke g. Thomas Hohmann govorio je o Normizaciji EU i normama koje će se morati primijeniti i kod nas. Dotakao se i značenja i mogućnosti dobivanja CE znaka. Tehnički direktor tvrtke Schiedel g. Zvonimir Brković predstavio je program Schiedel dimnjaka, te spomenuo moderne trendove u razvoju grijanja, kao i EU cilj do 2020. a to je 20% povećanje energetske efikasnosti, 20% Obnovljivi izvori energije, 20% Smanjenje emisije CO2 . Ujedno je ukazao na razloge za sanaciju dimnjaka i moguće načine sanacije. Gost iz Slovenije i predstavnik Slovenske poduzetničko obrtničke komore, g. Simon Dovrtel govorio je o važnosti dozrake u prostorijama s plinskim uređajima i važnosti ispravne instalacije i održavanja uređaja za grijanje. Nakon ručka za sudionike je bio organiziran turistički obilazak svetišta Marija Bistrica i posjet galeriji Hudek. Drugog dana konferencije predstavnik tvrtke Effe2 g. Jurica Vrkljan predstavio je novitet na hrvatskom tržištu dimnjake talijanskog proizvođača Effe2, linije Domus za čvrsta goriva i Ultra i Ultra Duplex za tekuća i plinovita goriva. Posebnost je, među ostalim, što dimnjaci imaju 40 godina jamstva protiv korozije. Predstavnik tvrtke Bosch g. Dino Juriša održao je zanimljivu prezentaciju vezano uz sanaciju pred ulazak u EU. Dotaknuo se energetske učinkovitosti i zaštite okoliša i napomenuo probleme a to su: tehnologije koje to omogućavaju su skuplje, problem je nedostatak poticaja, zakona i njihovog provođenja, nedostatak znanja, troškovi sanacije i nedostatak poznavanja prednosti i implementacija mjera za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Po nekim procjenama očekivanog razvoja do 2030. godine očekuje se porast potrošnje energije po glavi stanovnika 0,7 % godišnje. Dimnjačar Nenad Zrinski predstavio je na koji se način provodi tlačna proba dimovodne instalacije u praksi i izazvao veliki interes svojih kolega. G. Željko Medved iz tvrtke Konting predstavio je računalne programe DIM i Aladin, specijalizirane za tvrtke koje se bave dimnjačarskim poslovima. G. Davor Tudja iz tvrtke ZOP tehnološke usluge predstavio je propisane obaveze poslodavaca iz područja zaštite na radu, a gđa Ljiljana Amić iz tvrtke Eko Lex govorila je o zakonskim obvezama dimnjačara iz područja zaštite okoliša.
U sklopu Okruglog stola razvila se dinamična rasprava između dimnjačara i distributera plina, a sudionici konferencije dobili su i odgovore na unaprijed postavljena pitanja. Na konferenciji su također kao gost Hrvatske dimnjačarske udruge sudjelovali učenici Obrtničke i industrijske graditeljske škole iz Zagreba –smjer dimnjačar, kojima je ovo bila idealna prilika da se pobliže upoznaju sa svojim budućim zanimanjem.
Konferenciju su sponzorski pomogli: Generalni sponzor: Bosch Sponzori: Effe 2, Schiedel, Gradska plinara Zagreb, Udruženje obrtnika grada Zagreba Izlagači: Viessmann, Dimnjačarstvo Sopot, PGM
INFORMACIJE Za sve dodatne informacije stojimo Vam na raspolaganju na tel/fax: 01/36 46 375, GSM: 091/ 36 46 375, e-mail:
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
PROGRAM KONFERENCIJE 16.02.2012., četvrtak
08:30 -9:30 Registracija sudionika
10:00- 10:15 Pozdravni govori
10:15- 11:45 -Zakon o dimnjačarstvu i pravila struke – Zdravko Šenjug, Hrvatska dimnjačarska udruga -Zakon o dopuni zakona o zapaljivim tekućinama – Veselko Brkić, Međimurje plin -Primjena Pravilnika HSUP P-601.111 na distribucijskom području GPZ – Dubravko Duvančić, Gradska plinara Zagreb -Opažanja pri odvodu kondenzata iz dimnjaka - biološki nusprodukt pravilo ili izuzetak– Nikica Tomešić, Dimnjačar
11:45 -12:05 Pauza za kavu
12:05- 13:35 -Normizacija EU- Thomas Hohmann, Bosch -Schiedel dimnjaci - moderni trendovi u razvoju grijanja i alternativni izvori energije - Zvonimir Brković, Schiedel -Važnost dozrake u prostorijama s plinskim uređajima – Simon Dovrtel, Dimnikarstvo Dovrtel
13:35 – 14:35 Ručak
14:35 -15:30 Slobodno vrijeme za druženje
16:00 -18:00 Izlet – organizirani turistički obilazak svetišta Marija Bistrica
20:00 Svečana večera
17.02. 2012., petak 09.20 – 11.00 -Keramički dimovodni sistem EFFE2: revolucionarno rješenje – Jurica Vrkljan, Effe2 -Sanacija, primjer iz prakse – Dino Juriša, Bosch -Tlačna proba dimovodne instalacije – Nenad Zrinski, Dimnjačarski obrt Ferenc -Programi Dim i Aladin i primjena u svakodnevnom poslovanju dimnjačara – Željko Medved, Konting
11.00 – 11.20 Pauza za kavu
11:20-12:20 -Zaštita na radu i popratna dokumentacija za dimnjačarsku djelatnost– Davor Tudja, ZOP tehnološke usluge -Naši dimnjaci u praksi - Zdravko Šenjug, Hrvatska dimnjačarska udruga
12:20 – 12:50 Okrugli stol s pitanjima sudionika konferencije
12:50 – 13:00 Nagradna igra za sudionike konferencije i završetak konferencije 13:00 – 14.00 Ručak
3.konferencija dimnjačara Hrvatske
U organizaciji Hrvatske dimnjačarske udruge i agencije Avrion events 25. i 26. 11.2010. u hotelu Matija Gubec, Stubičke toplice održana je 3.KONFERENCIJA DIMNJAČARA HRVATSKE. Konferencija se održala pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. I ova treća po redu uspješna konferencija dimnjačara Hrvatske svojim sudionicima, predavačima i sponzorima opravdala je svoje održavanje. Uz brojne sudionike iz Hrvatske, ove godine se konferenciji odazvao i velik broj sudionika iz cijele regije. Dolazak sudionika iz Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije, kao i podpredsjednika Europskog udruženja dimnjačara g. Michaela Verderbera iz Austrije pokazuje koliko je bitna suradnja i razmjena iskustava dimnjačara i preteće industrije u cijeloj regiji. Konferencija je nastala idejom o godišnjem okupljanju struke te stanjem u dimnjačarstvu i potrebom za dodatnom edukacijom kroz upoznavanje s novim zakonskim regulativama, s pravilima struke i europskim normama te upoznavanjem s novim tehnologijama dimnjaka, ložišnih uređaja i upotrebe u radu. Poseban interes sudionika izazvala su predavanja g. Michaela Verderbera iz Europskog udruženja dimnjačara (ESCHFOE) koji je predstavio ESCHFOE te dao zanimljive i korisne savjete za unapređenje rada prisutnim dimnjačarima. Gospodin Veselko Brkić iz Međimurje plina i gospodin Davor Belas iz MUP-a dotakli su se vrlo intrigantne teme vezano za trovanje i očevid nakon trovanja, te već tradicionalno velik interes izazvalo je zanimljivo predavanje gospodina Bojana Brenčiča iz Slovenske obrtničke komore. Ono što je trenutno goruća tema Hrvatskih dimnjačara je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima kojeg se u svom predavanju dotakao g. Veselko Brkić. Sponzorska predavanja predstavila su novitete u sanaciji dimnjaka i novim tehnologijama vezanim za sanacije i kontrolu dimnjaka i dimovodnih sustava. U sklopu Okruglog stola razvila se dinamična rasprava između dimnjačara i distributera plina, a sudionici konferencije dobili su i odgovore na unaprijed postavljena pitanja. Na konferenciji su također kao gost Hrvatske dimnjačarske udruge sudjelovali učenici Obrtničke i industrijske graditeljske škole iz Zagreba –smjer dimnjačar, kojima je ovo bila idealna prilika da se pobliže upoznaju sa svojim budućim zanimanjem.
Konferenciju su sponzorski pomogli: Generalni sponzor: Bosch Sponzori:Kostanjevec dimovodni sustavi, Sturm, Vaillant, Viessmann, Gradska plinara Zagreb Izlagači: Belmet 97, Gedora, HIP, IN.FI, Dimnjačarstvo Sopot, PGM, Schiedel, HIP
Dobro došli na web stranice Hrvatske dimnjačarske udruge!
3.KONFERENCIJA DIMNJAČARA HRVATSKE Hrvatska dimnjačarska udruga organizira 3. Konferenciju dimnjačara Hrvatske koja će se održati 25. i 26. studenog 2010. godine u hotelu Matija Gubec u Stubičkim toplicama. Ovaj skup dimnjačara koji već postaje tradicionalan, a zbog prisutnosti i nekoliko inozemnih predstavnika struke možemo reći i međunarodni, dokazuje svoju opravdanost i potrebu. Prvenstveno potrebu za ujednačavanjem načina rada svih dimnjačara, te usavršavanjem i upoznavanjem s novim tehnikama dimovodnih i ložišnih sistema. Konferencijom, odnosno okupljanjem dimnjačara iz cijele Hrvatske, pokušavamo ujednačiti i prijedloge i propise koji određuju načine rada dimnjačara, a koji su za sada još prilično raznoliki jer temeljem važečih zakona ovise o propisima koje donosi lokalna uprava. Kako na prvoj tako i na drugoj konferenciji uspjeli smo pripremiti zanimljive sadržaje te brojke od preko 150 sudionika ili preko 100 samih dimnjačara koje potvrđuju da smo na pravom putu. I ova treća konferencija će uz redovne teme imati i svoje posebne goste koji će zainteresirati prisutne.
Iako će većina dimnjačara dobiti i tiskani letak, više informacija o samoj konferenciji možete dobiti kod našeg organizacijskog partnera tvrtke Avrion na www.avrion.hr ili tel. 01 36 45 375, gsm: 091 36 46 375. Do susreta na konferenciji srdačno Vas pozdravljam! Zdravko Šenjug Predsjednik HDU
HRVATSKA DIMNJAČARSKA UDRUGA ZAGREB, Čanićeva14
Hrvatska dimnjačarska udruga (HDU) stručna je organizacija građana i radnih ljudi koji se na način predviđen Statutom Udruge, bave problematikom proučavanja ložišnih, dimovodnih i sličnih uređenja te preventivnom djelatnošću. Radi ostvarivanja načelnog opredjeljenja u provođenju preventivnih djelatnosti i na unapređenju struke u užem smislu, tako i općoj i sveobuhvatnoj zaštiti od požara i zagađenju okoline HDU postavlja sebi konkretne ciljeve: -Okuplja svoje članove da se organiziraju, dogovaraju i razvijaju razne aktivnosti na praćenju, unapređenju, osuvremenjavanju dimnjačarske kao i srodnih termoenergetskih požarno preventivnih djelatnosti. -Surađuje na uključivanju dimnjačarske službe u planovima mjesta, općina, gradova, županija i država. -Organizira i sudjeluje u izradi dimnjačarskih normativa. -Sudjeluje u izradi pravilnika, zakona i normi – kako strukovnih dimnjačarskih, tako isto i onih u zaštiti okoliša, kao i zaštiti požara - /bilo u Republici Hrvatskoj bilo u Europskoj uniji/ -Preko svojih delegata sudjeluju u aktivnostima gospodarskih i političkih organizacija i tijela. -Radom svojih članova radi na postizanju što boljeg vrednovanja i unapređenja dimnjačarske djelatnosti. -Bavi se informativnom djelatnošću sudjelovanjem u novinskim, radio i TV, internetskim i drugim medijima. Isto tako bavi se i izdavanjem “Dimnjačarskog biltena“, stručnih publikacija, tiskanica, kao i kalendara i suvenira s dimnjačarskom tematikom. -Organizira obrazovanje i stručno usavršavanje za i udimnjačarskoj struci. -Organizira izradu i nabavu alata i drugih pomagala za svoje članove. -Planira i organizira suradnju, učlanjivanje i udruživanje Udruga u slične i srodne organizacije, asocijacije i sl. HDU osnovana je kao Udruga dimnjačara grada Zagreba još u vrijeme Austro-Ugarske monarhije i to 1900.-te, u Zagrebu. Osnovalo ju je 68 registriranih dimnjačara na području Zagrebačke komore. Za vrijeme, a i nakon I svjetskog rata nije prekidala svoje djelovanje i dapače dimnjačari su razvijali svoju djelatnost, kako u stručnom tako i kadrovskom i organizacijskom pregledu. Nakon I svjetskog rata nastavio se uspješan i zapažen rad naših prethodnika, kako u svojoj struci, tako i u gradskoj upravi Zagreba – gdje su u dvadesetim godinama imali 3 vjećnika. Osim toga u strukovnom pogledu puno se napravi na obučavanju stručnih kadrova (od šegrtovanja do dimnjačara, te na kraju kroz instituciju polaganja majstorskog ispita pri Obrtničkoj komori, do zvanja majstora dimnjačara). Kroz svoj rad stvarali su dimnjačarsku regulativu (pravilnike, popise, standarde kako o struci tako i o materijalima). Na primjer izdan je tzv.“Gernsterov priručnik“ dimnjačarskog majstora Gernsbergera – koji je bio (a donekle i ostao) “alfa i omega“ dimnjačarstva.
U gradnji doma “Matice hrvatskih obrtnika“ u Ilici 49 u Zagrebu, svoj prilog su dali i dimnjačari, te su u Ilici tog doma dobili i svoj zasebni prostor. O sudjelovanju dimnjačara svjedoči npr. i vitraž u ulaznom prostoru. U tim vremenima, dimnjačarska struka bila je vrlo cijenjena. Na žalost nakon II svjetskog rata dolazi do određene stagnacije – što je u neku ruku shvatljivo, obzirom da su u tom vrijemenu dimnjačari bili privatnici. No, upravo tadašnji dimnjačarski majstori su sa svojim privatnim obrtnicima uspjeli sačuvati dimnjačarsku stranku u čemu im je svakako pomagala i činjenica da je u Zagrebu utemeljeno društvo dimnjačarsko poduzeće “Dimnjak“sa sjedištem u Tkalčićevoj 4.
Dimnjačarska Udruga nije prekidala rad no prava stabilizacija počinje 1948.god. Na kraju se tzv. “privatno“ i “društveno“ dimnjačarstvo na neki način objedinilo u “Udruženje dimnjačara grada Zagreba“. Kasnije se osnivanjem Udruženja dimnjačara u više gradova Hrvatske oformilo “Udruženje dimnjačara Hrvatske“. Članovi Udruženja dimnjačara Hrvatske učinili su puno za dimnjačarstvo i dimnjačare (tako je npr. zahvaljujući najviše radu gosp.Stjepana Križaneca-direktora tadašnjeg poduzeća “Dimnjak“ izborom beneficiran radni staž za dimnjačare. Isto takvu vodeću ulogu u djelu “privatnog dimnjačarstva“ imao je Stjepan Makar, koji je svojim upornim radom i zalaganjem uspio održati “privatni sektor“- obrtništvo u dimnjačarstvu. Značajan je je pomak postiglo današnje vodstvo HDU-a, koji je u teškim godinama Domovinskog rata i poslije uspjelo održati kontinuirani rad Udruge i osigurati joj sve veći značaj u struci i svakodnevnici. HDU je do danas učinila značajne korake u samom organiziranju dimnjačara- kako statusnom tako i obrazovnom (školovanje, radni uvjeti, zaštite, norme). Pokrenuto je izdanje “Dimnjačarskog glasnika“ sa tekstovima iz struke kako kod nas tako i u svijetu. Organizirali smo u ne tako davnoj prošlosti (u osamdestetim godinama) “DIMNJAČARSKU IZLOŽBU“ na Zagrebačkom velesajmu na kojoj su sudjelovali i izlagači i dimnjačari iz Austrije i Njemačke. Organizirani su razni seminari za poboljšanje stučnog znanja članova,sudjelovalo se u izradi smjernica i pravilnika za dimnjačarsku službu. Od 1970. postali smo pridruženi članovi “Europske federacije dimnjačara“ – “ESCHFö“ sa sjedištem u Briselu. Do danas smo sudjelovali u radu više njihovih kongresa. 2006. godine smo na konferenciji u Portorožu primljeni u redovno članstvo kao punopravan član Europske federacije dimnjačara. Sudjelovali smo u izradi europskih normi kao članovi u republičkoj hrvatskoj komisiji za tu materiju. Jedino što još nismo uspjeli izboriti se za donošenje “ Zakona o dimnjačarstvu“ koji je izuzetno značajan kako za struku tako i za društvo. Naš prijedlog za taj “Zakon“ predali smo i “Saboru SRH-a“ tako i Saboru Republike Hrvatske- nažalost do danas bez rezultata. Nakon stvaranja države Republike Hrvatske naša Udruga je iz Udruženja dimnjačara SRH-a preimenovana u Hrvatska dimnjačarska Udruga (HDU) koja nastavlja rad na ispunjavanju zadatih joj problema za dobrobit, kako svojih članova tako i krajnjih korisnika – građana. HDU danas ima preko 100 članova koji koriste naše usluge i kontakte od oko sveukupno 180 registriranih dimnjačarskih subjekata s područja RH-a.
Kada zvati dimnjačara
Dimnjačara treba zvati:
kada dimnjak dobro ne vuče ili uopće ne vuče;
kada senzor na plinskom trošilu upozorava na nepravilan rad dimnjaka;
kada kod uportebe plinskog trošila dolazi do vlaženja glatkih površina u prostoru, postoji mogućnost da se radi o povratu dimnih plinova;
kada iz dimnjaka osjetimo neugodan miris;
kada čujemo da se nešto urušava u dimnjaku;
kada dođe do provlaživanja dimnjaka;
nakon nastanka požara u dimnjaku;
prije priključivanja novog trošila na korišteni dimnjak;
prije priključivanja trošila na novi ili nekorišteni dimnjak;
pri namjeri promjene ložišta i/ili vrste goriva, tada je nužno ishodovati pozitivni nalaz o dimnjaku i tek onda krenuti u financijske troškove oko namjeravanog.
Na temelju višegodišnjeg radnog iskustva u mogućnosti smo ukazati na radnje i pojave koje uvelike otežavaju posao dimnjačaru :
spajanje trošila na dimnjak bez znanja područnog dimnjačara;
promjena vrste goriva bez znanja područnog dimnjačara;
izrada novog priključka na već postojećim dimnjacima bez znanja područnog dimnjačara;
izvođenje raznih vrsta sanacija dimnjaka bez znanja područnog dimnjačara;
izgradnja novih dimnjaka bez znanja područnog dimnjačara.
Sve gore navedeno rezultira dovođenjem u opasnost ljudskih života i materijalnih vrijednosti te u pravilu prouzrokuje povećane materijalne troškove u održavanju dimnjaka i u suprotnosti je sa zakonima, odredbama i normama u RH.